Studijsko putovanje turističkih novinara u Tursku
Hrvatska udruga turizma organizirala je studijsko putovanje vodećih turističkih novinara u Tursku od 15. – 18. svibnja s ciljem razmjene znanja i dobrih praksi. S predstavnicima Ministarstva kulture i turizma, udruženjima hotelijera, turističkih agencija i članovima gospodarske komore u Istanbulu i Antalyji razgovaralo se o mjerama koje su Tursku nakon krize vratile na turističku scenu, ali i problemima s kojima se i dalje suočava.
TURSKI TURIZAM
Turska je na osmom mjestu ljestvice zemalja po broju turista u 2018. na svijetu, te na 14. mjestu po prihodima od turizma. U 2018. godini Tursku je posjetilo, ne računajući turske državljane koji žive u inozemstvu, 39,8 milijuna gostiju, uz porast broja stranih gostiju od 21 posto, dok u ovoj godini očekuju 50 milijuna gostiju, uključujući turske državljane.
Prihod od turizma u 2018. povećan je za 12,3 posto u odnosu na 2017. i iznosio je 29,5 milijardi američkih dolara. Trećina prometa ostvaruje se u Istanbulu, trećina u Antaliji, a trećina u ostatku zemlje. Najvažnija emitivna tržišta su Rusija, Njemačka i Velika Britanija.
Turski turizam raspolaže s ukupno 11.596 smještajnih objekata i 1.485.650 kreveta, od čega je samo 40.000 kreveta u privatnom smještaju, a sve ostalo je hotelski smještaj.
Počeci razvoja
Ubrzani razvoj turizma u Turskoj počeo je 80-tih godina prošlog stoljeća, u čemu je važnu ulogu odigrao Zakon o poticanju turizma, donesen 1982. Turizam je proglašen strateškom granom gospodarstva, a početno je razdoblje obilježila velika sinergija države, investitora, nacionalnog avioprijevoznika i lokalne uprave. Država je investitorima dala niz poticaja, uključujući najam zemljišta na 49 godina za nula kuna, a trenutno su investitori u pregovorima s državom oko uvjeta po kojima će se taj najam produžiti. Državna turistička banka investitorima je osiguravala vrlo povoljne kredite kako bi potaknula što veći broj ulaganja, što je omogućilo snažan razvoj turskog turizma do današnje razine jednog od vodećih u svijetu.
Kriza 2015.
Ekonomske i društvene promjene koje su počele s političkim napetostima između Turske i Rusije 2015., a potom se pogoršale s pokušajem državnog udara 2016., jako su utjecale su na turističke aktivnosti u Turskoj. Rezultati turizma pali su na najniže grane od 2000., što je izazvalo ozbiljnu krizu u sektoru. Kako bi ponovno privukli goste značajno su smanjili cijene te su se u dvije godine uspjeli vratiti na broj dolazaka iz razdoblje prije krize.
Turski turizam danas
Iako se Turska u dvije godine uspjela vratiti na broj dolazaka i popunjenosti iz razdoblja prije krize, nisu uspjeli vratiti cijene smještaja niti povećati prosječnu potrošnju turista, što im danas stvara velike probleme. S padom broja dolazaka sa 36 milijuna 2015. na 25,3 milijuna dolazaka 2016., stopa popunjenosti hotela također je pala sa 61.8 posto 2015. na 50,8 posto 2016., a ponovni uspon do 39,5 milijuna gostiju 2018. pratilo je i povećanje popunjenosti na 66,2 posto. Istovremeno je, međutim, dnevna potrošnja po dolasku pala sa 715 dolara 2015. na 647 dolara u 2018. U istom je razdoblju prosječna cijena sobe pala sa 105,4 eura na 70,4 eura. Cilj je do 2023. podići potrošnju na 1000 dolara po boravku jednog gosta.
Radna snaga
Turski turizam nema problem brojnosti radne snage, ali im nedostaje edukacije i stručnosti. Može se reći da brzo reagiraju na te izazove, jer samo ove godine u suradnji Ministarstva turizma i Ministarstva obrazovanje otvaraju 10 škola specijaliziranih za turistička znanja i vještine.
U hotelima s 5 zvjezdica prosjek je jedan zaposlenik po jednoj sobi, minimalna plaća u ugostiteljstvu je 2024 lira (2250 kuna netto), a prosječna plaća sobarice je 2500 lira (2750 kuna netto).
Destinacija Antalija
Razvoj turizma u Antaliji počeo je prije 30 godina, kada su na mjestu gdje su danas resorti bile samo livade. Država, lokalna zajednica i investitori okupili su se oko zajedničkog plana i u kratkom razdobolju izgradili jednu od najjačih svjetskih destinacija all inclusive turizma. Iz današnje perspektive, priznaju da je razvoj turizma u Antaliji bio prebrz i da su previše pažnje posvetili smještajnim kapacitetima, bez adekvatnog razvoja infrastrukture. Radi se o tipičnom “resort turizmu” u pravilu visoke kategorije no razvoj destinacije ne prati hotelski razvoj. Nismo uspjeli doći do zbirnih podataka o poslovnim rezultatima hotelske industrije, no glavni direktor hotela koji smo posjetili rekao je kako ostvaruje TREVPAR (ukupni prihod po raspoloživoj sobi) od 81.000 USD, bruto operativna dobit je 50 posto od ostvarenih prihoda, a ukupni trošak radne snage koji sadrži plaće, smještaj, prijevoz, edukaciju i uniforme iznosi 18,3 posto od ostvarenih prihoda hotela.
Razvoj golfa kao dijela turističke ponude u Antaliji počeo je 1993. kada je država investitorima zemljište dala besplatno. Kako bi se smanjilo opterećenje infrastrukture, za zalijevanje terena ne smije se koristiti pitka voda iz vodovoda niti voda iz podzemnih bunara, nego samo izravno voda iz obližnjih rijeka. Prosječna investicija u golf po terenu je 10-15 milijuna eura, a povrat je tri godine računajući samo naknade za igranje.
Antalija danas ima 14 golf terena, na kojima godišnje igra 125 tisuća golfera, koji ostaju prosječno sedam dana i igraju pet partija, uz naknadu po igri između 100 i 150 eura. Godišnje se odigra 550 tisuća igara, što daje prihod od oko 70 milijuna eura samo od naknada za igranje golfa. Uz to, golferi prosječno troše za vrijeme svog boravka između 1200 i 1500 eura, odnosno dvostruko više od prosjeka ostalih gostiju. Najveći broj dolazaka u golf turizmu ostvaruju Englezi, Nijemci, Skandinavci i Belgijanci.
